BBC
Nekoliko sati nakon početka invazije na Ukrajinu najbogatiji Rusi ćutke su u Kremlju slušali Vladimira Putina. Gotovo pet godina kasnije dio njih, prema analizi BBC-a, već razmišlja o tome kakva bi Rusija mogla biti kada on ode.
Analizu je napisao Vitalij Ševčenko, glavni analitičar BBC Monitoringa, a njegovi sagovornici su ljudi koji godinama prate rusku poslovnu elitu. Njihov zaključak je da tajkuni javno i dalje ćute, ali da neki od njih već razmišljaju o tome šta dolazi poslije Putina.
Na sastanku u Kremlju 24. februara 2022. godine Putin je od pozvanih milijardera tražio podršku za rat. Nijedan nije progovorio. Jedan od sagovornika BBC-a opisao je kako su se ljudi koji sebe vide kao alfa-mužjake na steroidima pred Putinom pretvorili u podređene, gotovo očajne školarce .
Putin je oligarhe potčinio još u prvim godinama vlasti, nakon 2000. godine. Najpoznatiji primjer je Mihail Hodorkovski, nekada najbogatiji Rus, koji je deset godina proveo u zatvoru, a optužbe je uvijek negirao.
Prema Forbsu, Rusija danas ima 155 milijardera, čije bogatstvo zajedno iznosi blizu 700 milijardi dolara. Oni koji su kritikovali rat ostali su bez imovine, a lojalni su dobili unosne državne ugovore povezane sa ratom.
Bogati su zato što imaju veze s Putinom, a ne obrnuto , rekao je za BBC Dmitrij Nekrasov, bivši savjetnik u Kremlju.
Ipak, ćutanje je nedavno prekinuto. Andrej Meljničenko, najbogatiji ruski proizvođač vještačkog đubriva, dao je rijedak intervju za Ekonomist. Nije tražio Putinov odlazak, ali se zalagao za kraj vladavine jednog čovjeka i veću otvorenost Rusije prema svijetu.
Arkadij Ostrovski, novinar Ekonomista koji je satima razgovarao s Meljničenkom, smatra da milijarder nije govorio samo u svoje ime. Kako kaže, u načinu na koji najbogatiji Rusi gledaju na budućnost zemlje dešava se istorijski, politički pomak . Mnogi od njih, dodaje, osjećaju da ih je rat doveo u potpuni ćorsokak, bez ikakve budućnosti. Analitičarka Aleksandra Prokopenko intervju vidi kao poziv drugim bogatašima da i oni počnu da govore.
Promijenio se i odnos prema samom Putinu. Tajkuni su ga ranije zvali Načalnik (šef), Pervij (prvi) ili VV , a danas ga, prema riječima Prokopenko, iza leđa zovu Ded , odnosno djed, i to s dozom prezira .
Ako Putin ode, vlast bi, prema Ustavu, privremeno preuzeo premijer Mihail Mišustin. Sagovornici BBC-a vide tri moguća puta: demokratiju, koju smatraju najmanje vjerovatnom jer su institucije za vrijeme Putina razorene, novu autokratiju ili povratak oligarhijskog sistema sličnog onom iz devedesetih. Tajkunima bi, ocjenjuju analitičari, najviše odgovarao ovaj posljednji, svojevrsna oligarhijska republika , kako je naziva Ostrovski.
Prema riječima Prokopenko, bogati Rusi žele povratak vremena kada se njihovo mišljenje uvažavalo, kada im je imovina bila sigurna, a pravila igre jasna. Neki od njih priželjkuju i povratak politike u živote ljudi – manje represije, slobodnije izražavanje i stvarnu borbu stranaka i političara.
Da će se uskoro bilo šta promijeniti, malo ko vjeruje. Bil Brauder, američki finansijer i jedan od najglasnijih kritičara Kremlja, i Majkl Kalvi, američki investitor koji je godinama poslovao u Rusiji, a 2019. godine tamo uhapšen, smatraju da tajkuni neće ništa preduzeti dok je Putin živ. Plaše se zatvora i gubitka imovine.
Brauder ide i korak dalje i smatra da bi Putin, ako bi mu se suprotstavili, naredio njihovo ubistvo.