Web Analytics Made Easy - Statcounter
rivijera.me :: Paket proširenja EU: Izuzetan napredak Crne Gore, a BiH, Kosovo i Srbija bez napretka u fundamentalnim oblastima

Paket proširenja EU: Izuzetan napredak Crne Gore, a BiH, Kosovo i Srbija bez napretka u fundamentalnim oblastima

2026-11-15 18:31 via www.slobodnaevropa.org

Crna Gora bi mogla da okonča pristupne pregovore sa Evropskom unijom u decembru 2026. godine, dok Srbija, Bosna i Hercegovina i Kosovo nisu napredovali u takozvanim fundamentalnim oblastima, navodi se u nacrtu godišnjeg saopštenja Evropske komisije o politici proširenja, koje bi ova institucija trebalo da objavi naredne nedelje.

Paket proširenja je skup dokumenata kojim Evropska komisija ocenjuje napredak zemalja kandidata i potencijalnih kandidata ka članstvu u Evropskoj uniji. Na osnovu njega države članice odlučuju o daljim koracima u pristupnim pregovorima, poput otvaranja i zatvaranja poglavlja.

U nacrtu, u koji je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid, ocenjuje se da je napredak zemalja regiona i dalje neujednačen.

Srbija, Bosna i Hercegovina i Kosovo nisu napredovali u fundamentalnim oblastima , navodi se u dokumentu. Fundamentalne oblasti obuhvataju vladavinu prava, demokratske institucije, reformu javne uprave i ekonomske kriterijume, i one određuju ukupan tempo pregovora.

Crna Gora: Izuzetan napredak ka EU

Crna Gora je u dokumentu opisana kao predvodnik u procesu proširenja. Prema oceni Komisije, Podgorica je ispunila završna merila u svim pregovaračkim poglavljima i mogla bi da okonča pregovore do kraja ove godine.

Izuzetan napredak Crne Gore u pristupnim pregovorima sa EU dokaz je da je proširenje i dalje dostižna stvarnost , navodi se u nacrtu.

Komisija ocenjuje i da je Crna Gora odlučno unapredila rad na fundamentalnim oblastima, sa dobrim rezultatima u vladavini prava, ekonomskom upravljanju i reformi javne uprave. Kao potvrdu da je Crna Gora predvodnik procesa proširenja navodi rad na ugovoru o pristupanju i predlog Komisije o finansijskom paketu.

U crnogorskom ugovoru o pristupanju prvi put bi se primenio ojačani pristup zaštitnim klauzulama. Ugovor bi, kako se navodi, poslužio kao model za buduće ugovore o pristupanju.

Među crnogorskim reformama Komisija ističe ustavne amandmane kojima je ojačana nezavisnost Sudskog i Tužilačkog saveta, potpuno u skladu sa preporukama EU i Venecijanske komisije. Navodi i politiku nulte tolerancije prema napadima na novinare, kao i usklađivanje vizne politike sa EU od 31. oktobra 2026.

Možda poslednji izveštaj za Crnu Goru

Evropska komisija navodi da bi ovogodišnji izveštaj o Crnoj Gori mogao biti poslednji redovni izveštaj o toj zemlji budući da se očekuje skoro okončanje procesa pregovora o članstvu. Od naredne godine zamenili bi ga izveštaji o praćenju, a do pristupanja bi bio uspostavljen mehanizam za nadzor ispunjavanja preuzetih obaveza.

Izveštaje o praćenju Komisija priprema u fazi između završetka pristupnih pregovora i ulaska zemlje u EU. Tada se više ne ocenjuje napredak u pregovorima, već se proverava da li zemlja ispunjava obaveze preuzete tokom pregovora i da li završava preostale reforme do dana pristupanja.

Nakon poslednje međuvladine konferencije Crna Gora bi dobila status aktivnog posmatrača u većini radnih grupa Saveta EU.

Crna Gora, Albanija, Moldavija i Ukrajina jedine su zemlje za koje Komisija u aneksu dokumenta predstavlja mape puta sa rokovima i ciljevima za završetak pregovora.

Srbija: Pritisak na civilno društvo i pravosuđe

O Srbiji nacrt sadrži uglavnom kritične ocene i konstatuje izostanak napretka u ključnim oblastima, poput vladavine prava i slobode izražavanja. Navodi se i da je usklađenost Srbije sa spoljnom politikom EU i dalje niska.

Kada je reč o pravosuđu, Komisija beleži da je početno nazadovanje usvajanjem takozvanih Mrdićevih zakona naknadno ispravljeno. Ono je, kaže se u nacrtu, bilo izazvano zakonskim izmenama koje su uklonile deo garancija za autonomiju tužilaštva i nezavisnost sudstva. Istovremeno ocenjuje da je u Srbiji neprimeren pritisak značajno porastao .

Srbija se pominje kao zemlja u kojoj je, pored Bosne i Hercegovine, Gruzije i Turske, rizik od zarobljene države i dalje naglašen. Pojam označava situaciju u kojoj uske interesne grupe stavljaju institucije pod svoju kontrolu.

Od pozitivnih pomaka navodi se da je Srbija ušla u geografski obuhvat Jedinstvenog područja plaćanja u evrima (SEPA). Pokrenut je i pripremni rad na sporazumu o ocenjivanju usaglašenosti industrijskih proizvoda.

Bosna i Hercegovina: Politička fragmentacija

Za Bosnu i Hercegovinu Komisija ocenjuje da je funkcionisanje izvršne i zakonodavne vlasti bilo otežano političkom fragmentacijom. Ista ocena data je i za Kosovo.

U Bosni i Hercegovini potrebno je unaprediti nezavisnost i nepristrasnost pravosuđa, a zakonodavne reforme i provere integriteta ključne su za vraćanje poverenja javnosti u pravosudni sistem , navodi se u nacrtu.

Komisija poziva BiH i da se u potpunosti posveti akcionom planu Radne grupe za finansijsku akciju (FATF). Pozitivno je ocenjeno što zemlja nastavlja potpuno usklađivanje sa spoljnom politikom EU i što je usvojila novu procenu pretnje od teškog i organizovanog kriminala, u skladu sa metodologijom Evropola.

Kosovo: Prvi put potpuna usklađenost sa spoljnom politikom EU

Kosovo se, uz Srbiju i BiH, navodi među zemljama bez napretka u fundamentalnim oblastima. Komisija ocenjuje i da se Kosovo bori sa političkim uticajem i uticajem interesnih grupa na sudove i tužilaštvo.

Kao novinu nacrt ističe da je potpuna usklađenost Kosova sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU prvi put prikazana u posebnom poglavlju 31.

Evropska komisija ocenjuje da nema napretka u formiranju Zajednice opština sa srpskom većinom, predviđene sporazumom iz dijaloga o normalizaciji odnosa sa Srbijom. Od zemlje se očekuje da pokrene taj proces u skladu sa obavezama iz dijaloga, uključujući Ohridski sporazum iz 2023.

Takođe se traži da se status struktura i službi koje podržava Srbija reši u skladu sa sporazumima iz dijaloga i kosovskim zakonima, a ne nekoordinisanim merama , te uz strukturisane konsultacije sa predstavnicima kosovskih Srba.

Dijalog Srbije i Kosova

Kao i prethodnih godina, Komisija poručuje da je napredak i Srbije i Kosova na evropskom putu vezan za suštinski napredak u normalizaciji odnosa. Sprovođenje Sporazuma o putu ka normalizaciji i njegovog Aneksa o sprovođenju i dalje je nedovoljno , navodi se u nacrtu.

Normalizacija nije samo uslov na evropskom putu. Ona je ključna za bezbednost, stabilnost i ekonomski razvoj oba društva i šireg regiona. Izostanak napretka nosi političku i ekonomsku cenu i preti da obe strane zaostanu u trenutku kada je proces proširenja ponovo dobio zamah , navodi se u dokumentu.

Pratite nas na TelegramuPlan rasta i pomirenje

Prema nacrtu, do septembra 2026. iz Plana rasta za Zapadni Balkan isplaćeno je 193,3 miliona evra bespovratnih sredstava od ukupno 1,6 milijardi evra, za 90 ispunjenih reformskih koraka. Komisija ocenjuje da sprovođenje mora da se ubrza. Navodi se i da je u toku rad na ukidanju troškova rominga sa zemljama Zapadnog Balkana.

U delu o pomirenju Komisija poručuje da su istorijski revizionizam, negiranje ili veličanje ratnih zločina i zapaljiva retorika nespojivi sa vrednostima na kojima počiva proces pristupanja.


Source: https://www.slobodnaevropa.org/a/eu-paket-prosirenja-zapadni-balkan/33887268.html

Free Counters